Cerebralna paraliza

Cerebralna paraliza (moždana kljenut) je stanje koje se odlikuje lošom kontrolom mišića, ukočenošću (spazmom), paralizom i drugim neurološkim manjkavostima koje nastaju uslijed oštećenja mozga tijekom trudnoće, za vrijeme i poslije poroda, odnosno prije pete godine života. Brojne vrste oštećenja mogu biti uzrokom cerebralne paralize, ali je najčešće uzrok nepoznat. Porođajne ozljede i nedostatak kisika prije, za vrijeme i neposredno poslije poroda uzroci su cerebralne paralize u 10% do 15% svih slučajeva. Nezrela su djeca osobito sklona cerebralnoj paralizi, djelomično zato što su krvne žile njihovog mozga loše razvijene i lako prokrvare ili nisu u stanju dopremiti dostatnu količinu kisika u mozak. Simptomi cerebralne paralize mogu se kretati od jedva primjetljive nezgrapnosti do teške spastičnosti (mišićna ukočenost) koja iskrivljuje ruke i noge i veže dijete za invalidska kolica. Postoje četiri osnovna tipa cerebralne paralize: 

Kod spastične cerebralne paralize ukočenost može zahvatiti obje ruke i noge (kvadriplegija), uglavnom noge (diplegija), ili samo ruku i nogu na jednoj strani (hemiplegija). Pogođeni udovi su loše razvijeni, ukočeni i slabi.

Kod koreoatetotične cerebralne paralize pokreti ruku nogu i tijela su usporeni, izvijajući i nekontrolirani, ali mogu biti i izbijajući (abruptni) i crvoliki. Jake emocije pokrete mogu pogoršati; u snu pokreti mogu nestati.

Kod ataksičnog oblika cerebralne paralize postoji loša koordinacija mišićnih pokreta, a razvija se i njihova slabost i drhtanje. Djeca s ovim poremećajem imaju poteškoća s izvođenjem brzih ili finih kretnji, nestabilni su pri hodu jer su im spastične noge jako raširene.

Kod svih oblika cerebralne paralize postoje govorne poteškoće jer nema potpune kontrole svih mišića koji sudjeluju u govornoj funkciji. Većina djece s cerebralnom paralizom ima i druge poteškoće, npr. graničnonormalna inteligencija, a neki imaju tešku mentalnu retardaciju.